ponedjeljak, 27.04.2015.
Problemi useljavanja i iseljavanja ljudi
Sada kada smo definirali unutarnju i vanjsku trgovinu Hrvatske i Europske Unije, možemo polagano početi govoriti o raznoraznim problemima.Za početak o iseljavanju doktora, znanstvenika i radne snage iz Hrvatske u ostale Zemlje članice EU, te isto tako o problemima useljavanja "siromašnijih" ljudi u EU, Zemlje članice EU i naravno Hrvatsku.Pa da čujem vaše mišljenje o tome.
Poučan video o imigraciji: ilegalna imigracija
subota, 25.04.2015.
Makroekonomija (Vanjska trgovina) Europske Unije
Vanjska trgovina također je značajno utjecala na povećanje životnog standarda u EU-u i drugdje. Gospodarska otvorenost donijela je prednosti Europskoj uniji. EU je daleko najveće i najintegriranije područje slobodne trgovine u svijetu, a trgovina je stvorila radna mjesta; danas 36 milijuna poslova u Europi izravno ili neizravno ovisi o trgovini. Poboljšanje europske konkurentnosti utjecalo je na atraktivnost Europe kod stranih kompanija i investitora.Međunarodna trgovina jedan je od prvih sektora gdje su države članice EU-a odlučile udružiti svoju suverenost.Multilateralni trgovinski sistem progresivno je liberaliziran nizom međunarodnih pregovora
tokom proteklog pola stoljeća. Za to je vrijeme svjetska trgovina narasla sedamnaest puta, proizvodnja se učetverostručila, svjetska dobit po glavi stanovnika udvostručila, a prosječne carine u industrijaliziranim zemljama pale su s 40% 1940. godine na manje od 4%. Europska Unija je izuzetno važan igrač na svjetskoj trgovinskoj sceni. Kao takva pripadnik je najvećeg i najmoćnijeg trokuta globalne ekonomske supersile na svijetu, tzv. Triade (EU, SAD i Japan).
Mikroekonomija, odnosno unutarnja trgovina Europske Unije
Unutarnje tržište EU predstavlja jezgru današnje Europske unije. Bilo je određeno Rimskim ugovorima 1957. godine. Plan je bio da se ostvari kroz 12 godina. Predviđa negativnu i pozitivnu ekonomsku integraciju. Početkom 80.-tih to je bio osjetljiv problem, jer još uvijek se nije ostvarilo unutarnje tržište. Jacques Delors napisao je Bijelu knjigu: dovršetak unutarnjeg tržišta 1985. godine. U njoj je naveo sve glavne prepreke unutarnjem tržištu: fizičke prepreke (zaustavljanje na granicama između država članica, carinske kontrole), tehničke prepreke (prilagođavanje različitim nacionalnim proizvodnim standardima, zatvorena nacionalna tržišta za javnu nabavu) i fiskalne prepreke (posebice različite stope PDV-a i trošarine).Unutarnje tržište predstavlja srž današnje Europske unije, a njegovo osnovno obilježje je ukidanje zapreka slobodnom kretanju roba, osoba, usluga i kapitala. To za sobom povlači slobodan poslovni nastan osoba i trgovačkih društava na cijelom teritoriju država članica kako bi im se omogućilo obavljanje profesionalnih odnosno poslovnih djelatnosti. Ključna je riječ unutarnjeg tržišta upravo "sloboda".Sloboda kretanja roba znači da države članice ne smiju postavljati zapreke trgovini robama koje su na zakonit način proizvedene i stavljene na tržište u drugoj državi
članici.Sloboda kretanja osoba znači da se državljani EU mogu slobodno kretati, boraviti i raditi u bilo kojoj članici Unije. U najširem smislu, sloboda kretanja osoba proizlazi iz odredaba kojima se uređuje europsko državljanstvo, koje u načelu daje pravo na
kretanje i slobodno prebivanje na području bilo koje države članice.Sloboda pružanja usluga omogućuje poslovnim subjektima (fizičkim ili pravnim osobama) koji u nekoj od država članica pružaju usluge da na privremenoj osnovi
ponude svoje usluge u drugim državama članicama EU, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. Usluge i aktivnosti na koje se primjenjuje načelo slobode pružanja usluga i poslovnog nastana ne smiju biti predmetom diskriminatornih ili restriktivnih mjera, osim onih koje se mogu opravdati općim interesom.Sloboda kretanja kapitala odnosi se na zabranu ograničenja kretanju kapitala
(investicije) i plaćanjima (za robe i usluge).Sloboda kretanja radnika svrstava se među temeljna načela EU i jedna je od četiri slobode unutarnjeg tržišta, a istodobno je među najvažnijim pravima Zajednice. Sloboda kretanja radnika uobičajeno je
povezana s nizom pitanja kao što su sloboda kretanja i boravka tijekom zaposlenja u drugoj dravi članici, prava iz socijalne sigurnosti, uzajamno priznavanje kvalifikacija, građanska prava i državljanstvo EU.
Nastavak sage o Ekonomiji (Ovaj put Europske Unije)
Ekonomska i monetarna unija (EMU) napredniji je stupanj ekonomske integracije Europske unije koji implicira zajedničku monetarnu politiku i usko koordinirane ekonomske politike zemalja članica. EMU se zasniva na zajedničkom
tržištu proizvoda i usluga koje je potrebno za njegovo dobro funkcioniranje, jer variranje tečaja između valuta zemalja članica sputava međuutjecaj tržišta kapitala, perturbaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda i sprječava zajedničko industrijsko
tržište da potpuno objedini unutrašnje tržište. Rimski sporazum kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica ne
predviđa monetarnu organizaciju. Sporazum predviđa zajedničko tržište a ne ekonomsku i monetarnu uniju, jer je u vrijeme stvaranja Sporazuma postojao unutar međunarodne monetarne organizacije - sustav Bretton Woods koji je osiguravao
konvertibilnost svih valuta zapadnog svijeta na fiksnom paritetu.Europsko vijeće u lipnju 1988. potvrdilo je svoj cilj postupnog ostvarivanja ekonomske i monetarne unije (EMU). Ovlastilo je vijeće na čelu s Jacquesom Delorsom, tadašnjim predsjednikom Europske komisije, da prouči tu ideju i predloži konkretne faze na putu ostvarivanja takve unije. Europska unija (kratica EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).Ekonomska i monetarna unija (eng. Economic and Monetary Union - EMU) naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute - eura.Europska Unija se ne temelji na specifičnim interesima, manipu-laciji i konfliktu, nego na međuzavisnosti europskih zemalja u stvaranju bolje sutraš-njice. Sam koncept EU-a kao međunarod-nog režima veoma je kompleksan u svojoj naravi, time da ga određuje nekoliko ka-rakterističnih domena: načelima-normama--pravilima, supranacionalnim procedura-ma u odlučivanju, obvezujućim, ali ne na-metnutim konvencijama te bilanciranju iz-među kolektivnih koristi i troškova.Europska Unija se ne temelji na specifičnim interesima, manipu-laciji i konfliktu, nego na međuzavisnosti europskih zemalja u stvaranju bolje sutraš-njice. Sam koncept EU-a kao međunarod-nog režima veoma je kompleksan u svojoj naravi, time da ga određuje nekoliko ka-rakterističnih domena: načelima-normama--pravilima, supranacionalnim procedura-ma u odlučivanju, obvezujućim, ali ne na-metnutim konvencijama te bilanciranju iz-među kolektivnih koristi i troškova.
Vanjska trgovina (Makroekonomija) Republike Hrvatske
Vanjska trgovina je gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu roba i usluga s inozemstvom, tj. ukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara između zemalja. To je ukupnost razmjene jedne zemlje s drugom.U užem smislu vanjska trgovina obuhvaća samo promet robe između gospodarskih subjekata iz različitih zemalja pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi državnu granicu, odnosno carinsku crtu jedne ili više zemalja.U širem smislu vanjska trgovina, uz međunarodnu robnu razmjenu, obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga, promet kapitala i ljudi (turizam) i prijenos vijesti (npr. poštanski promet).Poslovi vanjskotrgovinskog prometa predstavljaju sveukupnost razmjene roba i usluga s inozemstvom.Globalna ekonomska kretanja ukazuju na značaj vanjske trgovine u gospodarskom razvitku i sve naglašeniju tendenciju integriranja nacionalnih ekonomija.Ekonomsko je objašnjenje tih kretanja u teoriji vanjske trgovine, koja ističe prednost međunarodne podjele rada i specijalizacije, što doprinosi povećanju proizvodnje i potrošnje, odnosno, rastu materijalnog bogatstva i blagostanja nacije.Međunarodna razmjena roba i usluga na globalnome planu jest ukupnost trgovine robama i uslugama među rezidentima različitih zemalja svijeta i gotovo kontinuirano bilježi porast, uvjetujući sve veću međuovisnost nacionalnih ekonomija i potrebu za koordinacijom i stvaranjem međunarodnog institucionalnog okvira.Republika Hrvatska, kao zemlja s malim nacionalnim tržištem, ima izraženu potrebu za jačim integriranjem u svjetsko gospodarstvo sa ciljem ostvarivanja pobrojanih ekonomskih učinaka, ali je za njegovo ostvarivanje potrebna visoka kvaliteta i prihvatljiva cijena finalnih proizvoda i usluga. Ekonomski rast i razvitak uključuje mnogo veći broj varijabli, nego što je to vanjskotrgovinska razmjena. U ovome se radu predmet istraživanja usredotočuje na izvozni i uvozni sektor Republike Hrvatske općenito i po županijama, pa se na osnovi podataka nastoji procijeniti doprinos vanjske trgovine gospodarskom razvitku na regionalnoj razini.
Unutarnja trgovina RH ili mikroekonomija
Pošto ima malo informacija o mikroekonomiji Republike Hrvatske , a i ono što ima je raštrkano na sve strane pa je teško naći za pisanje.Ono što ima i što je zanimljivo jest unutarnja trgovina Republike Hrvatske.Unutarnja trgovina uvjetovala je razvoj društveno proizvodnih snaga u okvirima pojedinih nacionalnih privreda. Time se povećala i međunarodna razmjena roba. Njen nagli razvoj javlja se s kapitalističkim načinom proizvodnje, prelaskom na strojnu proizvodnju praćenu standardizacijom, specijalizacijom i velikoserijskom proizvodnjom.Trgovina u cjelini, a posebno maloprodaja, u Republici Hrvatskoj spada među najvažnije dijelove hrvatskoga gospodarstva. Preko trgovine, Republika Hrvatska se ubrzano globalizira što je posebna dimenzija njezine uloge u gospodarskom životu. Nesporna je činjenica da upravo trgovina pokazuje smjer kretanja u gospodarstvu u smislu nužnosti prilagođavanja poslovanja u odnosu na zahtjeve suvremenih svjetskih trendova.U trgovini, prema kriteriju udjela u ukupnom broju registriranih pravnih osoba, posluje 28,1% gospodarskih subjekata te zapošljava oko 22,1% ukupnog broja zaposlenih. Udio distributivne trgovine u BDP-u kreće se oko 10%. S obzirom na važnost trgovine i dinamičnost tog sektora koji treba biti u funkciji i interesu cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske, uspostavljen je pravni temelj u okviru kojeg se vodi računa kako o zaposlenicima tako i o potrošačima u smislu njihove opskrbljenosti robama na udaljenim i izoliranim područjima kao i robama koje su vezane uz poštivanje kulturnih i obiteljskih tradicija te potreba turista. Dakle, kod stvaranja pravnog temelja za obavljanje trgovine vodilo se računa o funkcioniranju cjelokupne društvene zajednice.
petak, 24.04.2015.
Ekonomija Republike Hrvatske
Počet ćemo od riječi ekonomija jer smo prvo nju naveli što znači u prethodnom postu. Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi, a prema društvenom proizvodu i jače od gospodarstva nekih članica Europske unije. .Ekonomija Republike Hrvatske je bila "tek" vidljiva 2000.god. i od tada se govori o našoj ekonomiji.Citiram:"Hrvatska je izgubila gospodarski identitet-ne zna što hoće.Naši poduzetnici svoj su identitet sveli na niske grane, na čisto profiterstvo.Ne razmišljamo u kategorijama koje bi unaprijedile hrvatsko društvo i gospodarstvo".Znači da su već tada 2000.godine vidljive promjene u poduzetništvu i trgovini.Ciljevi vlasnika, maksimiziranje imovine i povlačenje očekivane tekuće dobiti iz poslovanja kroz dividendu iliti udio u dobiti nisu bili ispunjeni, jer je poslovanje ostvarivalo nisku rentabilnost.Također je i već tada zabrinjavala činjenica da se paralelno povećavao apsolutni iznos gubitka iznad visine kapitala, odnosno da su gubitci padali na teret vjerovnika.Ako Hrvatsku promatramo s gospodarskog aspekta, možemo je svrstati u zemlje s uskim unutarnjim tržištem, te se ona kao takva može uspješno razvijati samo ako je njeno gospodarstvo usmjereno ka svjetskome tržištu.
četvrtak, 23.04.2015.
Općenito o ekonomiji
Ekonomija (dolazi od grčke riječi Oikonomia; oikos - kuća, nomos - zakon) je naučna disciplina koja proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima.U osnovi navedene definicije su dvije ključne zamisli u ekonomiji.Prva bih bila: Sva su dobra oskudna. Ne postoji način da neka zemlja može proizvoditi beskonačne količine dobara. Iz toga proizlazi da bez obzira na to koliko ekonomija neke zemlje bila razvijena ona ne proizvodi dovoljno da bi mogla zadovoljiti čak i mali broj želja svih svojih stanovnika.Pošto su želje neograničene, a dobra ograničena ekonomija mora pronaći način da dobra proizvodi na najefikasniji mogući način. Efikasnost je, dakle, druga bitna odrednica savremenih ekonomija.Iz ove dvije zamisli se javljaju tri temeljna pitanja u ekonomiji. To su "šta", "zašto" i "za koga" (proizvoditi).
Odnosno svako društvo mora izabrati koje će robe proizvoditi, na koji način (više ili manje efikasno) i kako će dobra biti raspodijeljena. Ta tri problema su centralni problemi oko kojih se vrti ekonomija bilo kojeg društva u svijetu..
Analiza se vrši na makro i mikro nivou.Predmet izučavanja ekonomije je podijeljen na dvije glavne oblasti: mikroekonomiju, i makroekonomiju.Mikroekonomija potiče od grčkih riječi micros (mali) i oikonomia (privreda),ona proučava pojedinačne privredne subjekte (domaćinstva i preduzeća)Mikroekonomija se sastoji od brojnih naučnih disciplina kao npr. Marketing, Management, Strateški management, Računovodstvo, Poslovna organizacija, Vanjsko trgovinsko poslovanje, Operacijska istraživanja, Istraživanje tržišta, Ekonomika preduzeća, Međunarodni marketing, Međunarodna ekonomija, itd.Makroekonomija potiče od grčkih riječi macros (veliki) i oikonomia (privreda), što znači da proučava ekonomske agregatne veličine. To znači da proučava privredu u cjelini i sveukopne mogućnosti ekonomije, i unutar toga pojave kao što su: inflacija, nezaposlenost, poslovni ciklusi, te ekonomija države i svjetska ekonomija.Dovoljan uvod za daljnju analizu ekonomije EU.
